Category Archives: uređivanje

LEKCIJA 33: Kako mjeriti istinu?

MEET… Bill Adair

PolitiFact  je dobitnik Pulitzerove nagrade 2009. godine. Odbor je nagradu objasnio sljedećim riječima: “Awarded to the St. Petersburg Times Staff for the “PolitiFact”, its fast-checking initiative during the 2008 presidental campaign that used probing reporters and the power of the World Wide Web to examine more than 750 political claims, separating rhetoric from truth to enlighten voters.” Odličan primjer kako se od dobre ideje može stvoriti zanimljiv sadržaj, pa čak i od najdosadnijih političkih tema ako ih se dobro upakira, odnosno ako iza projekta (kao u slučaju PolitFacta) stoji netko sa jakom uredničkom vizijom. To je ujedno primjer najizravnijeg doprinosa koje novinarstvo može dati demokraciji…

Bill Adair je taj netko sa uredničkom vizijom – urednik PolitiFacta i jedan od njegovih idejnih začetnika. Kao dugogodišnji dopisnik St. Petersburg Timesa iz Washingtona, na ideju PolitiFacta došao je dok su smišljali kako inovativno pratiti predsjedničku kampanju 2008. godine. Eto čime urednička i novinarska konceptualnost može rezultirati – Pulitzerovom nagradom!

Od Billa nešto više o PolitiFactu na YouTubeu  i u razgovoru koji slijedi…

Možete li u par rečenica objasniti koncept PolitiFacta?

BA – Ideja je da se političare drži odgovornima za ono što kažu i da se naš rad objavi u nekoj novoj novinarskoj formi. Umjesto da se stvara uobičajena novinarska priča, na webu smo stvorili novu novinarsku formu: Truth-O-Meter članak.

U našem ranijem razgovoru spomenuli ste da u St. Petersburg Timesu, u sklopu kojeg je PolitiFact nastao, postoji kultura koja podržava inovacije. Da li je to nešto što je u vašoj organizaciji povijesno prisutno?

BA – St. Pete Times je unikatno mjesto jer njegova kultura podržava kreativnost. Reporteri i urednici imaju više slobode upuštati se u nove pothvate nego što je to slučaj u drugim američkim novinama. To je kultura u kojoj se podržava isprobavanje novih stvari i preuzimanje rizika.

Povijesno, St. Pete Times je poznat po svom specifičnom stilu narativnog izvještavanja, posvećenosti izvještavanju uz pomoć kompjutorskih programa (computer-assisted reporting), svojem pokrivanju cenzusa i novim pothvatima poput PolitiFact-a.

Da li ste vi osobno bili poduzetnički nastrojeni i prije PolitiFact-a?

BA – Nisam baš bio poduzetnički nastrojen, ali sam bio uključen u nekoliko stvari koje su mi omogućile da razvijam svoju kreativnost. Bio sam glavni reporter kad smo pokrivali cenzus 1990. godine i tada sam se upoznao sa izvještavanjem uz pomoć kompjutorskih programa. Bio sam i autor serije članaka o istrazi pada aviona koju sam kasnije pretvorio u knjigu. Ali PolitiFact je prvi novi proizvod koji sam pomogao razviti.

Koje su tri najvažnije stvari koje ste naučili o upravljanju medijskim organizacijama otkako ste pokrenuli PolitiFact?

BA – Hm, naučio sam:

1. Suradnja je bitna – najbolje stvari oko PolitiFacta su rezultat suradnje više kreativnih individua.

2. Delegiranje je neophodno – kao i većina menadžera, moram više delegirati kako ne bi završio na tome da sve radim sam.

3. Sastanci nisu loša stvar – nekad sam mislio da ne želim biti urednik jer sam mrzio ići na sastanke, ali sada mislim da su sastanci PolitiFact tima vrlo zabavni i da rezultiraju odličnim idejama.

Koje su najpopularnije teme, elementi PolitiFacta?

BA – Najpopularniji dio PolitiFacta je Truth-O-Meter gdje objavljujemo članke koji provjeravaju istinitost izjava. To je ujedno i glavni dio sitea, ali imamo i neke druge dijelove poput onoga na kojem pratimo obećanja koja daju političari koji su pobijedili na izborima.

Što je Truth-O-Meter?

BA – To je element kojim, nakon obavljenog istraživanja, ocijenjujemo točnost navoda. Dakle, kada je istraživanje gotovo, klasificiramo navod u jednu od sljedećih kategorija – Istina, Većinom istina, Polovična istina, Jedva istina, Netočno i najniži rejting – Potpuna laž.


Na koju priču/objavu PolitiFacta ste najponosniji?

BA – U prosincu 2010. smo radili izbor za Laž godine, najvažniju neistinu u 2010. Odabrali smo navod republikanaca da će novi zakon o zdravstvu biti “preuzimanje vlade” . Ponosan sam na tu priču jer je ona rezultat rada mnogih PolitiFact reportera i zbog toga što su sakupljeni čvrsti dokazi da je to Laž godine.

E da nam je u Hrvatskoj Truth-O-Meter-a kakva bi to impresivna konkurencija bila za Laž godine…   


LEKCIJA 13: Koje su tajne uspjeha The Huffington Posta?

((P + N + FE) x (DM + SEO)) x S = 315 mil $*

Za početak – EXECUTIVE SUMMARY: HuffPo, što je nick The Huffington Posta, osnovala je u svibnju 2005. Arianna Huffington. U početku je to bio ljevičarski politički blog poprilično progresivnih stavova. Danas su nešto manje progresivni i još manje lijevo orijentirani, ali našli su formulu za privlačenje publike u vrlo angažiranu online zajednicu, a sadržajem sada pokrivaju više od 20 različitih kategorija među kojima su mediji, gospodarstvo, stil, tehnologija, studentski život, komedija, religija…

Od 2008. godine počeli su s lansiranjem lokalnih verzija među kojima  – HuffPost Chicago i HuffPost New York pa 2009. HuffPost Denver i HuffPost Los Angeles itd., s dodatnim fokusom na hyper-lokalni sadržaj.

HuffPo u brojkama:

Više od 25 milijuna posjetitelja (prema podatcima comScore-a za prosinac 2010.)

Više od 4 milijuna komentara mjesečno (prema internim podatcima)

Blog ima više od 3000 partnera blogera među kojima su poznati političari, akademici i brojni drugi slavni…

Uz sve kontroverze koje prate The Huffington Post i Ariannu, uspjeh im je neosporiv. Njihovu moć prepoznao je i AOL koji ih je prije par dana kupio, a Ariannu Huffington postavio na mjesto predsjednice i urednice AOL Huffington Post Media Grupe i time je stavio in-charge za cijeli sadržaj The Huffington Posta i AOLa. Bravo Arianna!!!

Što možemo naučiti od Arianne i The Huffington Posta o uspješnom bloganju i kako biti popularan online?

1. „Za uspjeh je potrebna STRAST“, tvrdila je Arianna na Web 2.0 Expo-u u New Yorku. Kaže da ju je bloganju privukla opsesivno-kompulzivna priroda weba i mogućnost da ostaviš traga čistom upornošću i strašću.

2.  Mreža atraktivnih i moćnih PARTNERA

A) Surađuju i sa drugim kreatorima atraktivnog sadržaja poput Rolling Stone-a, Variety-ja i Yahoo-a

B)  Imaju vrlo atraktivna imena na listi svojih blogera poput Baraka Obame, Normana Mailera, Michaela Moora, Donne Karan, Madonne, Aarona Sorkina, Natalie Portman, Scarlett Johansson, Sean Penna, Billa Gatesa, Georgea Clooneya, Billa Clintona…

3.   The Huffington Post agresivno koristi DRUŠTVENE MEDIJE i SEO (Search Engine Optimization) za brzo i globalno viralno shareanje sadržaja. Osim što je korištenje tih alata jedan od ključnih zadataka svakog HuffPo urednika, stranica omogućuje i korisnicima da vrlo jednostavno linkaju i dijele sadržaj.

4.   Fokusirani su na sadržajne NIŠE koje angažiraju čitatelje – blog je počeo kao politički (vrlo strastveno praćeno područje i u američkim i u hrvatskim medijima), pa se proširio i na druge teme poput zabave, medija…

5.      S obzirom na više od 3000 blogera koji stvaraju sadržaj za The Huffington Post a nisu na Arianninoj platnoj listi, troškovi su mali za količinu i kvalitetu sadržaja koje imaju. Dakle riječ je o FINANCIJSKI vrlo EFIKASNOM poslovnom modelu.

Prijedlog formule za uspješan blog:

((P + N + FE) x (DM + SEO)) x S = 315 mil $*

*Cijena za koju je AOL kupio The Huffington Post.

Oni koji žele pokušati krenuti Arianninim stopama, više informacija mogu naći u knjizi The Huffington Post Complete Guide to Blogging.


LEKCIJA 11: Copy & paste novinarstvo ili budućnost pričanja priča?

Storify.com

Burt Herman koji je osnivač Storify-a bivši je reporter Associated Pressa gdje se koristio izraz „Can U pls storify?’“ odnosno – možeš li tu nakupinu informacija pretvoriti u priču?

Onda je Burt krenuo u poduzetničku avanturu i stvorio alat kojim se mogu „kreirati priče koristeći društvene medije“ – Storify.

U ovoj ideji spajaju se dva trenda – kuriranje (kao i u svijetu umjetnosti, kurator je specijalist za određenu vrstu sadržaja, npr. pop art ili dokumentarne filmove, pa je uključen u odabir tog sadržaja za potrebe koncipiranja izložbi ili festivala; npr. tagiranje je jedna od vrsta kuriranja online sadržaja) i pričanje priča.

Ukratko, ovaj alat vam omogućava da copy-pasteanjem tweetova, tekstova sa raznih web stranica, downloadanjem i re-uploadanjem fotografija i video materijala te linkanjem na originalne izvore i naravno dodavanjem vlastitih materijala kreirate multimedijalnu priču. Neke od dobrih strana Storify-ja sigurno su jednostavnost njegovog korištenja i uredničke mogućnosti koje vam pruža. Na neki način postajete urednik koji ima na raspolaganju cijeli world wide web kako bi ispričao neku svoju priču.

Storify mogu koristiti novinari, blogeri, brand manageri ili netko za sasvim privatne svrhe poput storify-anja vlastitih putovanja.

OK, Storify je jako cool, ali koliko je ono što ćete njime kreirati stvarno vaše? A onda opet, neki od najvećih kreativaca su samo spretni sakupljači tuđih ideja koje onda uspješno upakiraju u neki svoj koncept. I Steve Jobs kaže da je iPod samo njegova upgradeana verzija walkmena…

Interview s Burtom Hermanom